U subotu 30. studenoga održano je predstavljanje trećeg broja časopisa za kulturu „Lanterna“. U ispunjenoj Galeriji Centra za kulturu Vela Luka časopis je predstavila sveučilišna profesorica Marija Benić Penava, povjesničarka sa Sveučilišta u Dubrovniku.
Istaknula je kako je Lanterna časopis 21. stoljeća i da se izdvaja po suvremenom dizajnu, kvalitetnom printu i efektnim naglascima koji navlače na čitanje. Iako ne teži biti isključivo znanstveno-stručni časopis, ona donosi niz novih spoznaja iz kulturno-povijesne baštine Vele Luke i otoka Korčule. S druge strane, veći broj priloga nije opterećen znanstvenom aparaturom te je okrenut današnjem trenutku, što čini Lanternu aktualnom i zanimljivom. U časopisu je uočila i želju da se ne zatvara oči pred nekad i bolnim temama odnosno sadržajima koje su za Velu Luku i otočane bitni. I ono što je po njoj naročito važno, u Lanterni se otočani mogu prepoznati jer je ona životna, sazdana od stvarnih ljudi i njihovih sudbina te je itekako dio kulture i svakodnevice otoka. Uočila je i da Lanterna zabljesne od trenutka do trenutka. Ona odražava i svakodnevicu otoka koja nije sjajna i poneke slabosti male otočke kulturne scene pa je opravdano njezino osciliranje.
Predstavljanje su obilježila i dva kraća razgovora s glazbenikom Vinkom Barčotom i umjetnikom Nikolom Skokandićem. S ovom formom intervjua poslije intervjua pokušalo se skrenuti pažnju i dodatno upoznati publiku sa suradnicima Lanterne i ličnostima koje su u fokusu novog broja. Na predstavljanju se mogla vidjeti i projekcija fotografija Marija Zlokića i onih iz fundusa Etnografskog muzeja u Beogradu s prizorima luškog međuraća, nažalost u tehničkim ograničenim uvjetima. Predstavljanje su upotpunile glazbene točke klavirista prof. Damira Vlašića i čitanje Ine Padovan.
Novi broj Lanterne nudi mnoštvo priloga iz područja povijesti svakodnevice, etnologije, likovne i glazbene umjetnosti, književnosti... Čitatelji će moći pročitati nikad objavljeni dnevnik hrvatskog književnika Šime Vučetića iz 1957., iznimno zanimljiv i neobično aktualan, doslovno se prošetati Velom Lukom i njezinom okolicom u 1836. godini, odgonetnuti zašto se šesti mjesec na zapadnom dijelu otoka naziva „srpanj“, uroniti u njegov gastronomski svijet, podsjetiti se na važnost Korčulanskog kodeksa iz 12. st., vidjeti kako je otok u 15. i 16. st. izgledao u očima hodočasnika (s medvjedima i jagodama u studenom!), uroniti u intimni svijet našeg poznatog skladatelja Vinka Barčota Čangarije i grafičara Nikole Skokandića. Tu je i portret našeg Olivera Dragojevića, manje poznatog slikara Uroša Bosnića i njegovih velikih zidnih slika u javnom prostoru Vele Luke, poznatije umjetnice Anke Prizmić Šege, autoportret mladog fotografa Marija Zlokića i još podulji niz zanimljivih i životnih priča. Tri nova poglavlja (Prostor, Abecedarij društvene zbilje i Migracije) odraz su naše želje da časopis učinimo još aktualnijim, pa i polemičnijim. Tako se u novom broju može naići na tekstove mladih arhitekata koji promišljaju javni prostor i njegovu problematiku, između ostalog i pitanja proizašla po izgradnji Luke nautičkog turizma u Veloj Luci. Tu je i niz kraćih eseja koji promišljaju lušku i otočnu svakodnevicu, što je to čini karakterističnom (pitanje apolitičnosti, nečitanja, zagušenja sa smećem, zadiranja odraslih u svijet djece, običaj auto-đira, hodočašća...), a tu je niz portreta ljudi koji su se doselili/vratili na otok.
Časopis možete nabaviti na uobičajenim prodajnim mjestima u Veloj Luci ili kod same udruge (Ova e-mail adresa je zaštićena od spambota. Potrebno je omogućiti JavaScript da je vidite.).
