U srijedu navečer, 21. 8. 2019. u atriju Centra za kulturu Vela Luka predstavljen je romana „Duple mudante“ autora, pomorca i pisca iz Vele Luke Veseljka Šeparovića.
Roman su predstavile ravnateljica Narodne knjižnice "Šime Vučetić" Anita Borovina, umirovljena nastavnica hrvatskog jezika i pjesnikinja Ivčica Dragojević i urednica knjige, viša kustosica Centra za kulturu Vela Luka Rada Dragojević Ćosović,dok su ulomke iz romana čitali voditelj klapskog pjevanja Janes Vlašić i diplomirana komunikologinja Marija Barčot.
Na predstavljanju je nastupila mješovita klapa FD Kumpanija. Ovaj roman ljubavne tematike pisan je na velolučkom dijalektu, a autor ga je posvetio svim zabranjenim ljubavima,priča nam urednica knjige, viša kustosica Centra za kulturu Vela Luka Rada Dragojević Ćosović,koja nam prenosi sadržaj romana.
Tri godine nakon autorova prvijenca, zbirke kratkih priča „Timbar moga ditinstva“, pred čitateljima je nova knjiga Velolučanina Veseljka Šeparovića pod nazivom „Duple mudante“. Dok se u formi kratke priče u svom prvom književnom djelu osvrće na događaje nastale u vrijeme pedesetih i šezdesetih godina prošlog stoljeća u rodnome mjestu, „Duple mudante“ je roman ljubavne tematike kojim zakoračuje nekoliko desetljeća unatrag, u tridesete godine dvadesetog stoljeća u Veloj Luci. Radnja romana „Duple mudante“ je fikcija i plod autorove mašte, a odvija se u Veloj Luci u drugoj polovini tridesetih godina XX. stoljeća. Glavni likovi su mladi velolučki par Marin i Keka. Njihova ljubav je zabranjena jer pripadaju različitim staležima, ona je iz imućne luške obitelji, kćer je Jele i Franka Bogatega i uči u Splitu za učitelicu, a Marin je običan težak i ribar, a roditelji su mu Joza i Pere koje Lučani zovu Siromasi. Kekina majka Jelena (Jela) najviše se protivi njihovoj vezi i čini sve da ih razdvoji, ali njihova ljubav je jača od svega i pobjeđuje sve nedaće.
Kroz ljubavnu priču između dvoje mladih Velolučana autor se dotiče ljudi, mjesta i događaja koji su obilježili Velu Luku onoga vremena. Roman je pisan na velolučkom dijalektu, a pisac se obilato koristi frazama tipičnim za velolučki govorni izričaj i koristi termine vezane za brodogradnju, ribarstvo i druge zanate, a koji polako izlaze iz uporabe i sve ih rjeđe imamo priliku čuti u svakodnevnoj komunikaciji u mjestu.
Ljubavna priča između glavnih likova Marina i Keke kulminira u zadnji čas izbjegnutom tragedijom i završava happy endom, vjenčaju se i imaju brojnu djecu, a ljubavni par, kao u bajci, na kraju živi sretno. Uz to nasljeđuju i solidnu imovinu.
Autor na komičan način opisuje sporedne likove koji daju dinamiku cijelome romanu. Minko tete Vice Peškaruše čini intrige po mistu i tiče se u svakoga, Stipe Kurijozni zna sve ćakule po Luci, Gašparov prijatej od povjerenja Vjeko Bičva infisan je u bogostrašnu i udatu Franinu. Posebno je zanimljiva horiva Joza, mater Marinova, pa i njezin muž Pere bolestan na mihuru, barba Martin što su mu drage ženske, prsata Karmela, teta Kata iz „Handuća“, sluga Danica, Bosa što se udala po prokuri u Arđentinu, jeloza teta Fila što dobro vari, muškardin i Jozin prijubnik Gašpar što je oprući na Rab i mnogi drugi.
Sposobnost pripovijedanja, kao i sposobnost slušanja, bila je posebno izražena kod starijih generacija, a Veseljko Šeparović izrastao je u okruženju u kojem se djeci na ure pripovijedalo i u kojem su se rodbina i susjedi intenzivno družili, a kroz pripovijedanje i ćakule se čuvala i prenosila kolektivna memorija i jačao duh zajedništva.
Na temelju brojnih priča koje je slušao u djetinjstvu od svoje majke, tete Dobre i od svoga dide Franića, naš mještanin Veseljko Šeparović pokušava oživjeti vrijeme i okolnosti jedne moguće ljubavne priče u Veloj Luci. Teta Dobra i dida Franić bili su oboje vrsni pripovjedači i svojim pričama zasigurno su razvili Veseljkovu maštu i prenijeli mu pregršt informacija i dogodovština vezanih za Luku i Lučane, a koje je on ugradio u svoj roman. Iako su pojedini opisi u nekim segmentima šturi i pomalo nevješti, a likovi jednostavno strukturirani, književni pokušaj Veseljka Šeparovića će zasigurno privući široki krug čitatelja i, kao njegov prvijenac, osvojiti srca široke čitalačke publike.
Nakon predstavljanja, svi sudionici i publika družili su se uz spontanu klapsku pjesmu i domaće delicije u ugodnom ambijentu atrija Centra za kulturu Vela Luka.
Galerija fotografija:
