U petak, 14. 08. 2015. s početkom u 21 sat u Centru za kultutu Vela Luka otvorena je izložba DOBRI MARKOV/RETROSPEKTIVA i predstavljen je katalog istoimene izložbe. Katalog je predstavio prof. Tonko Barčot, a izložbu je otvorila organizatorica izložbe i urednica kataloga Rada Dragojević Ćosović.
Gosti večeri bili su gđa. Mirjana Žuvela, koja je čitala stihove Tina Ujevića uz klarinetsku pratnju prof. Gabrijela Tomića. Voditeljica programa bila je gđa. Anita Borovina, ravnateljica Narodne knjižnice „Šime Vučetić“.
Izložba DOBRI MARKOV/RETROSPEKTIVA postavljena je povodom šezdeset godina od autorova rođenja i na izložbi je prezentirano četrdesetak radova iz autorovog plodnog crtačkog i slikarskog opusa nastalih u periodu od 1979. do 2002. godine.
Izložba ostaje otvorena do 4. 09. 2015.
Foto: Marin Baničević
Iz kataloga izložbe:
„Dobrivoj Markov rođen je u Veloj Luci 12. 04. 1955. godine. Osnovnu školu završio je u rodnome mjestu. Nakon završene srednje škole u Splitu, odlazi u Zagreb gdje je diplomirao na Fakultetu strojarstva i brodogradnje. Bio je zaposlenik Brodogradilišta „Greben“ u Veloj Luci.
Bavio se likovnom umjetnošću i bio je član umjetničke grupe „Anonimni kolektiv“. Izlagao je svoje radove u okviru „Anonimnog kolektiva“ i samostalno. Grupa je osnovana krajem sedamdesetih godina 20. stoljeća u ozračju Međunarodnih susreta likovnih umjetnika u Veloj Luci i njihovog značajnog doprinosa kulturi i umjetnosti na Korčuli.
Nakon njegove prerane smrti 2002. godine ostao je bogat slikarski opus prepoznatljiv po snažnom kolorizmu i figuralnim kompozicijama na kojima predvladavaju ljudski likovi u pokretu, otočni pejzaž i autohtona vegetacija.
Dobrivoj Markov potpisivao je svoje radove skraćenicom svoga imena, onako kako su ga većinom svi poznavali i zvali: DOBRI.
Promatrajući radove Dobrog u kronološkom slijedu, evidentna je prevaga apstraktnih idioma na početku njegova bavljenja likovnošću. Njegovi početnički radovi složene su apstraktne potke i u njima je došla do izražaja autorova predanost i preciznost.
Nakon toga uslijedilo je intenzivno bavljenje ljudskom figurom pa je u periodu od 1981. pa do 1989. godine nastao čitav niz vrsnih crteža s prikazima ljudskog tijela u pokretu.
To su radovi uglavnom rađeni u tehnici pera, jednostavnog opisnog nazivlja: „Podizanje“, „Potezanje“, „Cijepanje“, „Ukrcaj“, „Odbacivanje nepotrebnih predmeta“, „Betoniranje krova“, mahom inspiriranih temama iz svakodnevnog autorovog života.
Devedesetih godina XX. stoljeća Dobri je naslikao niz radova inspiriranih pejzažom na kojima je autohtona suhozidna gradnja neizostavan element i često nositelj naziva djela („Kućica na kraju maslinade“, „Lanterna na otoku“, „Kućica među stablima“, „Kućica u bašćini“, „Kućica u hladu velikega stabla“, „Kućica u narančastom pejzažu itd.).
Iako u ovoj posljednjoj fazi njegovog stvaralaštva dominira pejzaž, na nekim djelima pejzažne tematike smješta muške portrete i to uglavnom u donji desni ugao na slici (ulja na platnu „Vala Tankarac“, „Lipa naša vala“, „Kućica u bašćini“, „Noćni posjetilac vale“, itd.)
Javljaju se i djela na kojima su prikazane ljudske figure u pokretu, ali u posljednjoj fazi njegovog bavljenja umjetnošću prevagnula je pejzažna i maritimna tematika u kojoj se ljudski lik pojavljuje tek sporadično.
Motivi kao što su kućice u poljima, suhozidne ograde, masline, autohtona vegetacija, barčice i uvale uobičajeni su za autore njegove provenijencije i za njima poseže veliki broj likovnjaka ovog podneblja. Ovakvi motivi kod Dobrog su potaknuli fascinantnu kolorističku ekspresiju, a platna su postala projekcija njegovih intenzivnih doživljaja oblikovanih likovnošću.
Naslikani motivi i njegov način likovnog izričaja imali su dobar odjek među posjetiteljima njegovih izložbi, pogotovo među lokalnom publikom, a intencija ove izložbe je podsjetiti Velolučane na likovni opus jednog od najplodnijih i najoriginalnijih velolučkih autora i prikazati ga široj javnosti.
Dobri Markov bio je jedan od najtalentiranijih i najproduktivnijih umjetnika iz Vele Luke koji je ostavio iza sebe respektabilan slikarski opus bogate kolorističke imaginacije, tematski vezan za krajolik i tradicijsku arhitekturu Vele Luke i otoka Korčule. Svijestan vrijednosti autohtone suhozidne gradnje, njene je brojne primjerke implementirao u svoja platna i time tradicijske objekte građene bez vezivnoga materijala zabilježio putem slikarskoga medija. Osim lokalne tradicijske arhitekture, na njegovim platnima javlja se i bujna korčulanska i mediteranska vegetacija, ali i autentične otočne fizionomije i ljudski likovi zatečeni u specifičnim lokalnim situacijama i ambijentu koji se polako ali sigurno modificira, a običaji i navike neprimjetno nestaju.
Osim slikarskih i crtačkih kvaliteta, djela Dobrivoja Markova posjeduju još jednu vrijednost: ona su svojevrstan dokument vremena, intimni slikarski zapis jednog odsječka velolučke povijesti, ali ne one koja pamti datume, epohe i velike događaje, već one koja svjedoči o svakodnevnom životu običnih ljudi, o njihovom radu, zabavi i malim životnim radostima.
Likovnim opusom kojeg je ostavio iza sebe, Dobri Markov obuhvatio je prostor u kojemu je živio i osobe koje su ga nadahnule, ne robujući niti trendovima niti pravilima već slijedeći nepresušnu unutrašnju potrebu za umjetničkim izražavanjem i likovnim istraživanjima.“
FOTOGALERIJA:
