Zbirka drvenih maketa brodova Nedjeljka Gugića Kotarca

Zbirka drvenih maketa povijesnih brodova Nedjeljka Gugića Kotarca

Zbirka drvenih maketa povijesnih brodova velolučkog samoukog umjetnika Nedjeljka Gugića Kotarca jedna je od vrijednih zbirki u fundusu Centra za kulturu Vela Luka. Zbirka broji 41 maketu drvenih brodova i drugih predmeta te predstavlja važan dio kulturne i pomorske baštine Vele Luke.

Od povijesnih brodova do tradicijskih plovila

Nedjeljko Gugić Kotarac svoje je makete izrađivao prema starim nacrtima i knjigama, nastojeći što vjernije prikazati različite vrste plovila koja su obilježila pomorsku povijest.

U zbirci su zastupljene makete povijesnih brodova poput trgovačkih jedrenjaka, galija, parobroda, ratnih brodova i karaka, ali i različitih tipova plovila karakterističnih za lokalno područje, među njima su leuti, bracere, svićarice i druga tradicijska plovila.

Posebnu vrijednost maketama daju brojni pažljivo izrađeni detalji. Brodovi su opremljeni različitim pratećim sadržajima, poput minijaturnih bačava, vesala, šešula, pulena, mreža i drugih predmeta koji dočaravaju život i svakodnevicu povezanu s morem i pomorstvom.

Osim maketa brodova, zbirka čuva i druge drvene prikaze povezane s lokalnom baštinom. Među njima je dvodijelni drveni prikaz Regate sv. Ivana, tradicionalne velolučke utrke čamaca od Glavice sv. Ivana u Gradini do Vele Luke.

Povijesni brodovi

ZMB-1: Egipatski trgovački brod na jedra i vesla, 2000 pr. Kr. (45 x 15 x 63 cm)

ZMB-2:
Dubrovačka nava, 18. st.
(67 x 15 x 63 cm) — ZMB-2: Dubrovačka nava, 18. st. (67 x 15 x 63 cm)

ZMB-3:
Trojarbolna nava, križnjak
(68 x 17 x 62 cm) — ZMB-3: Trojarbolna nava, križnjak (68 x 17 x 62 cm)

ZMB-4:
"Streljko", ratni brod iz NOB-a s jedninim jarbolom i tri topa
(57 cm) — ZMB-4: "Streljko", ratni brod iz NOB-a s jedninim jarbolom i tri topa (57 cm)

ZMB-5:
Navis rotunda, antički teretni brod, preteča bracere
(60 x 18 cm) — ZMB-5: Navis rotunda, antički teretni brod, preteča bracere (60 x 18 cm)

ZMB-6:
Grčki trgovački brod, 700 pr. Kr.
(52 x 15 cm) — ZMB-6: Grčki trgovački brod, 700 pr. Kr. (52 x 15 cm)

ZMB 8 — ZMB-8: Dubrovačka karaka (62 x 20 cm)

ZMB 9 — ZMB-9: Dubrovački karakun, 16. st. (66 x 19 cm)

ZMB 10 — ZMB-10: Atlantska trgovačka nava, 15. st. (53 x 17 cm)

ZMB 11 — ZMB-11: Bizantski karab, 12. st. (59 x 16 cm)

ZMB 12 — ZMB-12: Fenički trgovački brod, 800 pr. Kr. (46 x 16 cm)

ZMB 13 — ZMB-13: Jednojarbolni jadranski grip, 17./18. st. (60 x 18 cm)

ZMB 27 — ZMB-27: Grčka trijera, 500 pr. Kr. (7 x 14 cm)

ZMB 28 — ZMB-28: Ribarski egipatski monoksil

ZMB 30 — ZMB-30: Rimska liburna (66 x 20 cm)

ZMB 31 — ZMB-31: Starohrvatski ratni brod, 10. st. (65 x 20 cm)

ZMB 32 — ZMB-32: Rimski trgovački brod "Ponto" za prijevoz pšenice (59 x 17 cm)

ZMB 33 — ZMB-33: Naoružani leut s postoljem (9 x 14 cm)

ZMB 34 — ZMB-34: Egipatski ratni brod s jednim jarbolom i životinjskom glavom, 1500 pr. Kr. (46 x 14 cm)

ZMB 35 — ZMB-35: Trgovački brod s jednim jarbolom "Hipagoga" (38 x 12 cm)

ZMB 36 — ZMB-36: NB 10 "Sloga", naoružani brod tunolovac

ZMB 37 — ZMB-37: NB 4 "Topčider", naoružani brod "loger"

ZMB 38 — ZMB-38: Monoksil s bočnim plovkom

ZMB 40 — ZMB-40: "Carolina", 1818., prvi parobrod na Jadranu, pokretan jedrom i lopatama

ZMB 41 — ZMB-41: Mletačka svečana galija

Lokalni brodovi

ZMB 7 — ZMB-7: Jadranski trabakul (85 x 21 cm)

ZMB 14 — ZMB-14: Naoružani leut (10 x 14 cm)

ZMB 17 — ZMB-17: Gajeta svićarica na luč (6 x 12 cm)

ZMB 20 — ZMB-20: Leut sa špirunom (6 x 12 cm)

ZMB 21 — ZMB-21: Leut s koloturnikom (7 x 13 cm)

ZMB 22 — ZMB-22: gajeta betinska (7 x 14 cm)

ZMB 23 — ZMB-23: Gajeta svićarica na petrolej (6 x 12 cm)

ZMB 25 — ZMB-25: Gajeta Korčulanka (5 x 10 cm)

ZMB 26 — ZMB-26: Leut sa špirunom (7 x 14 cm)

ZMB 29 — ZMB-29: Ribarski brod tunolovac (48 x 18 cm)

ragata sv. ivana — ZMB-42: Ragata Sv. Ivana

"Barba Nedo"

Barba Nedo

Rodila ga veloluška vala
Po svojoj ga miri isklesala
Pa u ono sirotinjsko vrime
š njun je ćuti’ oseke i plime.

Dala mu je sve što je imala
i motiku da ne bude fala,
smokve, loze, masline, veprime,
bi’ je čovik tvrđi od češvine.

Od bora je čini’ škune, triere,
trabakule, galije, bracere,
i lanterne na vrhu od grote,
od rogača sedla za ogote.

Vrati nam se dobri Barba Nedo
Smijat ćeš se u Kalima s nama,
Od kad te ni’ pola Luke fali,
Ko će činit brode i držala.
Vrati nan se opet san ti reka’,
u mužiki tambrlin te čeka,
u Poplatu iza stare kuće
opet ćemo igrat na obuće.

Učini’ je pravu violinu,
bisernicu, brač i mandolinu,
zna’ je činit svake drangulije,
donapokun ispeć i lumblije.

Ćutin tvoju umjetničku dušu
u vitrima što u vali pušu,
i hvala ti za sve lipe stvari
bi’ si pravi luški Stradivari.

Ivo Cetinić Paron, u Veloj Luci, 2001. godine

Život i stvaralaštvo Nedjeljka Gugića Kotarca

Nedjeljko Gugić Kotarac rođen je u Veloj Luci 6. lipnja 1903., a preminuo je 26. veljače 1997. godine. Velolučani su ga od milja zvali Barba Nedo, a u sjećanju mještana ostao je zapamćen kao darovit i svestran čovjek.

Bio je samouki umjetnik i vješt majstor koji je stvarao različite predmete od drva, no njegova se nadarenost očitovala i na području glazbe. Bio je aktivni član Narodne glazbe u Veloj Luci od njezina osnutka pa sve do smrti. Svirao je violinu, kontrabas, doboš i harmoniku, a osim sviranja bavio se i popravkom glazbenih instrumenata.

Tijekom života iskušao se u različitim djelatnostima. Bavio se poljoprivredom, a tijekom Drugoga svjetskog rata radio je kao postolar. Za vrijeme talijanske vlasti dobio je naredbu da izradi drvene cipele za svu djecu velolučke osnovne škole, što je i učinio.

Njegov interes za tradiciju i svakodnevni život Velolučana posebno je došao do izražaja sredinom 1960-ih godina. U prostorijama današnjeg Centra za kulturu izradio je etnokuću s ognjištem te prikupio brojne predmete iz svakodnevnog života koji su predstavljali izgled i način života u starinskim velolučkim kućanstvima.

Barba Nedo i počeci muzejske djelatnosti u Veloj Luci

Nedjeljko Gugić Kotarac bio je suradnik dr. Franka Oreba u prikupljanju muzejske građe i uređenju prostora za Zavičajni muzej u Veloj Luci. Njegov je doprinos bio važan i u samim početcima organizirane muzejske djelatnosti u mjestu.

Od 1964. godine bio je zaposlen u Narodnom sveučilištu u Veloj Luci, gdje je do kraja 1971. godine radio kao rezbar. U prizemlju današnjeg Centra za kulturu izrađivao je makete brodova, koje je prodavao posjetiteljima i turistima kao suvenire.

Bio je i prvi čuvar muzejskog postava u Veloj Luci. Aktivno je sudjelovao u prikupljanju predmeta, kao i u osmišljavanju i izradi prvog muzejskog postava. Prizemlje muzeja bilo je posvećeno pomorskoj zbirci, u kojoj su posebno mjesto zauzimale upravo njegove makete brodova.

Trag koji je ostavio

Nedjeljko Gugić Kotarac bio je autodidakt, entuzijast te izraziti zaljubljenik i poznavatelj kulturno-povijesne baštine svojega mjesta. Svojim je radom sačuvao i interpretirao brojne elemente velolučke pomorske i tradicijske baštine te ih približio budućim generacijama.

Njegove makete nisu samo vješti primjeri drvorezbarstva i modelarstva. One svjedoče o vremenu, ljudima i načinu života koji su bili neraskidivo povezani s morem. Zajedno s ostalim predmetima koje je izrađivao i prikupljao, predstavljaju vrijedan trag njegova osobnog stvaralaštva, ali i dio šire kulturne memorije Vele Luke.

Uz život i rad Nedjeljka Gugića Kotarca neraskidivo se vežu i počeci muzejske djelatnosti u Veloj Luci. Njegova zbirka danas predstavlja vrijedan dio fundusa Centra za kulturu Vela Luka i trajni podsjetnik na čovjeka koji je svojim znanjem, vještinama i predanošću dao osobit doprinos očuvanju baštine svojega mjesta.

Literatura: INFOMATICA MUSEOLOGICA

„U ovom napisu držim za potrebnim napisati i nekoliko redaka o barbi Nedjeljku Gugiću Kotarcu, samoukom umjetniku-drvorezbaru, koji je po starim knjigama, ilustracijama i nacrtima izrađivao makete povijesnih brodova i bio vlasnik, kako su onda u neki novinari u svojim člancima zapisali, „najveće brodarske flote na Jadranu“. Barba Nedo je neko vrijeme, između dva svjetska rata, radio u „Jadranskoj straži“ u Splitu, izrađujući makete povijesnih brodova. Njegov rad je bio cijenjen i među stručnjacima, tako da se i danas pojedini primjerci maketa povijesnih brodova mogu naći u pomorskim muzejima Zadra, Splita i Dubrovnika. Sjećam se da je sa svojom“ flotom“redovito sudjelovao na „Sajmu ribarstva i brodarstva“ u Zadru, tamo dalekih 60-tih godina. Grad Zadar bio je zainteresiran za otkup „njegove flote“. Međutim, na moju intervenciju i uvjeravanje, ondašnja mjesna vlast u Veloj Luci je otkupila makete brodova, s namjerom da se oni izlože u budućoj muzejskoj postavi. Za uzvrat je, za neku malu mirovinu, barba Nedo radio u Muzejskoj zbirci u Veloj Luci nakon njene postave i bio njezin prvi čuvar. Izrađivao je i male makete brodova kao suvenire za turističku ponudu.“

~ Dr. Franko Oreb ~
Izvor: „Veloluške Novosti“, godina XII, broj 3, 2001.